Download Free Templates http://bigtheme.net/ Websites Templates
logo

Pretraga portala

Kultura

Nematerijalna kulturna baština upisana na listu Ministarstva kulture i UNESCO-a:

Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje - nematerijalno kulturno dobro RH upisano na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Običaj ljelja je proljetni ophod koji se u Gorjanima održava jednom godišnje, na katolički blagdan Duhova, a danas ga izvode članice i članovi KUD-a „Gorjanac“. Iako se običaj ljelja održava na Duhove, on nema nikakvih crkvenih obilježja. Održavao se u Gorjanima do 1966. godine i ponovno od 2002. godine do danas, dok se u međuvremenu održavao na pozornici. Kako se običaj nije održavao u selu čak 36 godina, ponovnom obnovom nešto je izmijenjen i prilagođen za održavanje u današnje vrijeme. Djevojke i mladići okupljaju se na sv. Misi u crkvi sv. Jakova apostola, a nakon toga kreću o ophod selom. Djevojke su ovom prigodom specifično obučene i podijeljene su po ulogama na kraljeve i kraljice. Kraljevi nose ukrašene muške kape u obliku stošca, ukrašene cvijetovima, štrepama, ogledalcima, koviljem i trakama te u ruci nose sablje, dok kraljice imaju vijenčiće kao mladenke na vjenčanju. Tako obučene kreću se u povorci pokraj kuća uz pjevanje specifičnih pjesama. Domaćini koji ih žele primiti širom otvore kapiju ili već unaprijed najave kako žele primiti ljelje, a one ulaze u dvorište, pjevaju domaćinima prigodne pjesme, izvode obrednu igru i kolu uz pratnju gajdaša, dok tamburaši također zasviraju pokoju pjesmu, kolo ili bećarac. Domaćini ih počaste pićem, jelom i kolačima te darivaju novcem, nakon čega ljelje odlaze do druge kuće. Po obilasku Gorjana ljelje u okićenim konjskim zapregama odlaze i u još poneko susjedno selo. U Gorjanima kruži legenda koja početak ovoga običaja stavlja u tursko doba i priča se da su turci zarobili sve muškarce iz sela, a djevojke su se maskirale i sa sabljama i kosama krenule prema turcima, oni su pomislili da su to Duhovi, osobodili muškarce i pobjegli. Stručnjaci koji su proučavali običaj smatraju ga puno starijim. Smatraju kako potječe iz vremena prije seobe slavena iz praslavenske države i kako su ostatak kulta staroslavenskog boga Peruna. 1966. godine ljelje iz Gorjana su, prilikom proslave 100-godišnjice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, proglašene historijskim (povijesnim) spomenikom. 2007. godine Ministarstvo kulture upisuje ih na listu hrvatske nematerijalne kulturne baštine, a 2009. godine UNESCO ih je upisao na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Nepokretna kulturna dobra upisana na listu Ministarstva kulture:

Kapela Sveta Tri Kralja u Gorjanima, srednjovjekovni objekt iz 15. st. koji je kasnije postao turska kula Jajić-bega, a 1837. g. preoblikovan je u kapelu. Kvadratnog je tlocrta s jednostavnom obradom unutrašnjosti i pročelja. Iznad glavnog pročelja uzdiže se zvonik pokriven piramidalnom kapom.

Župna crkva sv. Jakova starijeg apostola u Gorjanima, izgrađena je 1788. g. u duhu kasnog baroka, početkom 20. stoljeća restaurirana i rekonstruirana. Jednobrodna je građevina s poligonalnim svetištem, katnom sakristijom prizidanom uz sjeveroistočnu stranu svetišta i zvonikom rizalitno istaknutim na glavnom pročelju. Prizemlje zvonika lukovima je rastvoreno u ulazni trijem. Zidni plašt pročelja je konkavno-konveksno razvijen i simetrično se povlači od zvonika te sadrži na svakoj strani po jednu nišu segmentno-lučnog zaključka. Iznad razdijelnog vijenca uzdiže se razgibana atika iz koje izrasta zvonik kojeg prekriva piramidalna kapa. Bočna pročelja obogaćena su lezenama i rastvorena sa po tri prozorska otvora segmentno-lučnog završetka. Toranj je izgrađen 1849. g. i dograđen oko 1931. g.

Pokretna kulturna dobra upisana na listu Ministarstva kulture:

Inventar župne crkve sv. Jakova apostola u Gorjanima - Crkveni inventar čine umjetnički predmeti rađeni u duhu klasicizma, Glavni oltar sv. Jakova, zidan, ukrašen oltarnom palom ugrađenom u retabl sa prikazom centralnog lika sv. Jakova koji stoji na oblacima, kolorit slike zagasiti. Bočni oltar s oltarnom palom Madona s malim Isusom, zidan, mramoriziran, scena unutar oltarne pale rađena realističkom manirom, zagasitim koloritom, autora Izidora Kršnjavog 80-tih godina 19.st. Bočni oltar s oltarnom palom Raspeće iste je koncepcije kao predhodni, istog autora, scena prikazuje raspetog Krista kao centralnu figuru a slijeve strane uz raspeće stoji Marija Magdalena, desno Sv. Ivan. Svijećnjaci (6 komada), metalni, izrađeni u maniru klasicizma, serijske proizvodnje, Krstionica s kućištem, stolarski rad klasicističke provenijencije.

Orgulje u župnoj crkvi sv. Jakova apostola u Gorjanima - Orgulje mehaničkog sistema sa 9 registara, manualom i pedalom gradio je osječki majstor A. Fabing 1861. g. Kućište orgulja srednjoeuropskog tipa, komponirano je s dva visoka tornja koji zatvaraju nisku spojnicu oblikovanu poput malog, trodijelnog prospekta. Pročelje tornjeva vertikalno artikuliraju plitki pilastri završeni lisnatim kapitelima. Lijepo rezbarena dekorativna zavjesa spušta se koso niz svirale oba tornja i spojnice. Kućište je obojano tamno smeđe, a dekorativna plastika je pozlaćena.

Linkovi

muzej link

tz osijek

tz djakovo

os gorjani link

macev plesovi

Preporučujemo

mandat banner

regan banner

MULTIMEDIJA