Download Free Templates http://bigtheme.net/ Websites Templates
logo

Pretraga portala

Povijest

Prvi pismeni spomen Gorjana potječe iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Mjesto su bogate povijesti, a posebnu važnost imali su u srednjem vijeku kada su predstavljali značajno gradsko naselje. U izvornom znanstvenom članku o Gorjanima, objavljenom u časopisu Scrinia Slavonica 2006. godine, Krešimir Regan opisuje izgled Gore – nekadašnjeg gorjanskog grada i obitelj Gorjanski: „...Početak kontinuirane naseljenosti Gorjana najvjerojatnije počinje već u VI. stoljeću, kada se na to područje naseljavaju Slaveni, koji do polovice X. stoljeća osnivaju ranosrednjovjekovnu župu sa središtem u rodovskoj župskoj utvrdi. Najkasnije potkraj XI. stoljeća ranosrednjovjekovna rodovska župa postaje kao kotar dijelom kraljevske Vukovske županije, a rodovska županijska utvrda kraljevskom utvrdom. Gorski kotar postoji do druge polovice XIII. stoljeća, kada ga skupa s naseljem i utvrdom, koja se prvi put spominje 1256., herceg Bela daruje 1269. Ivanu i Stjepanu I. od roda Drusma (de genere Drusma). U posjedu njihovih potomaka, koji prema gorskoj utvrdi i naselju dobivaju obiteljsko ime Gorjanski (de Gara), Gora ostaje do 1481., kada umire posljednji muški član te obitelji. Tijekom njihove vladavine stara se rodovska i kraljevska utvrda, odnosno srednjovjekovno gradište ruši, a na tom mjestu gradi se suvremena utvrda, odnosno plemićki grad, po svojim fortifikacijskim karakteristikama tipičan za vojne građevine XIII. i XIV. stoljeća. ... Gorski je srednjovjekovni grad zahvaljujući političkoj i gospodarskoj moći svojih gospodara, najprije Gorjanskih, potom i Iločkih, postao jedno od najznačajnijih gradskih naselja središnjeg dijela savsko-dravskog međurječja...“ Utvrđeni grad Gora ili Gara bio je u srednjem vijeku osmi po veličini grad u Hrvatskoj, iza Zadra, Zagreba, Pule, Varaždina, Osijeka, Nina i Dubrovnika. Obitelj Gorjanski (de Gara), od roda Drusma (Duružma, de genere Drusma) iz okolice Szegeta, doseljava u Goru (Gorjane) u XIII. stoljeću. Ova je moćna velikaška obitelj najviše proslavila Gorjane, članovi najznamenitije velikaške kuće u Ugarskoj i Slavoniji, u ono doba, obnašali su najviše državne dužnosti. Bili su palatini na dvoru u Budimu, banovi Mačve, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, biskupi, nadbiskupi, župani, a ponekad moćniji i od samoga kralja. Najslavnija ličnost iz ove velike obitelji, palatin Nikola Gorjanski, poginuo je u poznatoj Bitci kod Gorjana, 25. srpnja 1386. godine. Uoči bitke iz Budima su na poziv palatina Nikole Gorjanskog put Gorjana krenule hrvatsko – ugarska kraljica Marija (kćerka pokojnog kralja Ludovika I. Anžuvinskog) i majka joj Elizabeta (rođ. Kotromanić). Nedaleko Gorjana, u Garovom dolu, u zasjedi su ih dočekali nezadovoljnici i osvetnici ubijenog kralja Karla Dračkog pod vodstvom bana Ivana Horvata. U bitci je ubijen palatin Nikola Gorjanski i njegovi pristaše, a kraljice su zarobljene. Nakon smrti Joba Gorjanskog (posljednjeg muškog potomka palatinske grane obitelji Gorjanski), 1481. godine, Gorjani su promijenili nekoliko vlasnika, od kojih se posebno ističe Lovro Iločki. Nakon toga u svojim osvajanjima dolaze Turci, a nakon rušenja utvrđenog grada Gorjani gube na svojoj moći i postaju pravo seosko naselje te poprimaju današnji izgled.

Danas su Gorjani sjedište Općine, kojoj osim Gorjana pripadaju i Tomašanci. Općina je osnovana 1993. g.

Tomašanci su mjesto koje se spominje krajem srednjega vijeka. Isprava iz 1433. g. spominje Tomašance u posjedu Korođa, dok su ranije pripadali posjedu Gorjanskih. Turski period proživljavaju mirno, pripadali su đakovačkom spahiluku, a posljednji turski gospodar sela zvao se Alin-Bašić. Odlaskom Turaka u Tomašancima je ostalo deset „starinačkih“ kuća. Godine 1758. bilo je u selu 23 naseljene kuće, a isti broj je zabilježen i 1803. g. U drugoj polovici 19. stoljeća počinju se u Tomašance naseljavati bački Nijemci pa je do kraja 19. stoljeća ondje bilo oko 50 kuća doseljenih Nijemaca.

Župa se u Gorjanima spominje već 1331. godine, kao i dominikanski samostan. Današnja župna crkva posvećena je sv. Jakovu starijem apostolu, blagoslovljena je 16. studenog 1788. g., a toranj je izgrađen 1849. godine. U župnoj crkvi nalaze se orgulje iz 1861. godine, gradio ih je osječki majstor Andrija Fabing, značajne su zbog svoje 100-postotne izvornosti. U Gorjanima postoji i kapela sv. Tri Kralja, srednjovjekovni objekt i nekadašnja turska kula, koju je 1837. g. župnik Adam Filipović, zajedno s mještanima, preoblikovao u kapelu. Na groblju se nalazi kapelica sv. Petra, a u središtu sela, na raskrižju glavnih ulica, veliki križ pa je mjesto nekada zvano Krstopuće. U Tomašancima se nalazi crkva sv. Antuna Pustinjaka, izgrađena 1795. godine.

Linkovi

muzej link

tz osijek

tz djakovo

os gorjani link

macev plesovi

Preporučujemo

mandat banner

regan banner

MULTIMEDIJA